Nasledno pravo

Naslediti se može na osnovu zakona ili na osnovu testamenta. Kada se nasleđuje na osnovu zakona, svi naslednici su raspoređeni po naslednim redovima tako da ostaviočev supružnik i potomci nasleđuju u prvom naslednom redu na jednake delove, u drugom naslednom redu ostaviočev supružnik (ukoliko nemaju potomstvo) i roditelji sa svojim potomstvom po polovinu zaostavštine, u trećem naslednom redu ostaviočevi dede i babe sa svojim potomstvom itd. Pravo predstavljanja (koje određuje da nasleđuju potomci ostaviočevog srodnika koji ne može ili neće da nasledi), odnosno pravo priraštaja (koje određuje da kada se ne može primeniti pravo predstavljanja, te jedan deo nasledstva ostane neraspoređen, nasleđuju srodnici istog naslednog reda) regulišu redosled pozivanja na nasleđe srodnika u okviru istog naslednog reda. Recimo da ostavilac ima ćerku i sina koji takođe ima dva sina. Polovina nasledstva pripada sinu, a polovina ćerki. Ukoliko ostaviočev sin neće da nasledi, njegovu polovinu po pravu predstavljanja nasleđuju njegovi sinovi, ostaviočevi unuci, svaki po četvrtinu. Ukoliko jedan od ostaviočevih unuka neće da nasledi, njegov deo po pravu priraštaja prelazi na njegovog brata, koji nasleđuje polovinu. Tako će ostaviočeva ćerka i ostaviočev unuk naslediti po polovinu. Testament predstavlja jednostranu izjavu volje ostavioca, starijeg od 15 godina i sposobnog za rasuđivanje, kojom on raspoređuje svoju imovinu za slučaj smrti u nekoj od zakonom propisanih formi. Sloboda zaveštaoca je ograničena pravom naslednika na nužni deo, izuzev u slučaju razbaštinjenja (kojim zaveštalac isključuje, odnosno lišava naslednike prava na nužni deo). Kancelarija pruža pravne usluge klijentima od davanja pravnih saveta vezanih za zakonsko ili testamentalno nasleđivanje, preko sastavljanja testamenata, ugovora o doživotnom izdržavanju, ugovora o ustupanju i raspodeli imovine za života, pa do zastupanja u ostavinskom postupku.